Svet Tema
Podeli Podeli
email Pošalji prijatelju
print Verzija za štampu Plain text Samo tekst Komentari Komentara (65)

Pogled iznutra

Infantilizam, vodeći princip Putinove kleptokratije

Veličina slova: Decrease font Enlarge font
Odsustvo osećaja odgovornosti: Vladimir Putin, u detinjastom zanosu
Odsustvo osećaja odgovornosti: Vladimir Putin, u detinjastom zanosu
Izvor: srbin.info

Glavna odlika odraslog čoveka je sposobnost da bude odgovoran. Odgovornost za druge, za sopstvenu zemlju, i što je najvažnije – odgovornost za svoje postupke. Čak su nas u Sovjetskom Savezu tome učili. Čak je taj režim, gušeći bilo kakve izraze individualizma, ipak učio da treba biti pošten, da ne treba lagati, i da se mora odgovarati za svoje postupke. Putinizam – je očigledno, prvi režim u istoriji, čija je zvanična ideologija postalo devijantno ponašanje

Ako bi me pitali da opišem “ruski svet” jednom rečju, ne bih oklevao da odgovorim – infantilnost. Upravo taj pojam najbolje opisuje stanje savremenog ruskog društva.

Infantilnost je pre svega nesposobnost da se preuzme odgovornost za svoje postupke. Nesposobnost da se grade uzročno-posledične veze i shvata da će određeni postupci dovesti do određenih posledica.

To je detinjasta percepcija sveta. Svet deteta je vrlo jednostavan. Amerikanci su oborili cenu nafte. Amerikanci su organizovali revoluciju u Ukrajini. Amerika mrzi Ruse. Zato je nahuškala Jevreje i liberale. A Jevreji Rotenbergovi su ukrali sav novac. A Putin je dobar.

Amerikanci na sve strane: Učesnici protesta na Majdanu
Photo: Tanjug/AP

U takvom svetu nema mesta za nijansirane i komplikovane mentalne konstrukcije. Primitivizam je njegova glavna karakteristika.

Takva je i dečja okrutnost. Obično se odrasli ne srozavaju do takvog stanja mržnje, agresije, želje da bezrazložno kažnjavaju, nanose bol, čine nešto loše. U svetu odraslih, gde postoje porodica, deca i odgovornost, tako nešto se ne prihvata. Uključuje se sistem kontrole i ravnoteže. Bez toga nastaju ekstremi. Tako brzo pasti u stanje nasilja i tako brzo menjati predmet sopstvene mržnje mogu samo infantilci.

To je jako infantilno, apsolutno nerazumevanje vrednosti života. Za odrasle je neprihvatljivo naduvavati žabu kroz slamku. Seći glave psima. “Peglati” stambene blokove artiljerijom. Šenlučiti iz “Bukova” po avionima po principu – “bio putnički ili ne, kakva je dođavola razlika, ura, ptičice padaju, rekli smo vam – ne letite našim nebom!”

Oči u oči sa potencijalnom žrtvom: Putin i živa igračka
Photo: www.barnorama.com

Nesposobnost da se razumeju vrednosti života – uključujući i sopstveni, to je, možda, glavna odlika infantilaca. Takođe i nedostatak logičkih nizova. To je trajanje u svetu u kome su prekinute uzročno-posledične veze. U kome dela i posledice nisu povezane na bilo koji način. Gde su bacanje jaja kroz prozor i izvlačenje ušiju – dve potpuno različite stvari. Kao i okupacija dela susedne zemlje i sankcije i pad cene nafte. To je samo „pindosi mrze sve rusko“, a ne zaslužena kazna za idiotizam.

Pri tom, taj masovni infantilizam nije klasni fenomen. Evo nečeg interesantnog. Dobro, to su nasledni alkoholičari, kod kojih je etanol kroz generacije degenerisao sve sinapse u mozgu, sve neurone. Tu je sve jasno. Apsolutno iskristalisano, lakirano tokom mnogih generacija, prvobitno glupilo. Odrasla ličnost nema na čemu da se formira.

Ali infantilnost prožima društvo od vrha do dna, bez obzira na socijalni status, prihod, kastu – to je nešto za ne poverovati!

Dečija igra pijanih “dobrovoljaca”: Mesto pada oborenog malezijskog aviona
Photo: Tanjug/AP

Pokriti krpom lampu u sobi u porodilištu i spaliti u tom požaru novorođenčad. Odreći se od svog deteta sa opekotinama. Odbiti nemačkoj porodici usvajanje hendikepiranog deteta – a šta ako, teoretski, nekim slučajem, dopadne u ruke gejeva? Praviti i širiti spotove o razapetom detetu. Verovati u to. Podržavati pljačku slabijih. Pričati o evro-fašizmu, bandero-fašizmu, turko-fašizmu, liberalnom fašizmu. Krenuti u ubijanje banderovaca zato što mrze ruski jezik. Praviti od toga TV emisije. Falsifikovati glasačke listiće na izborima u svojoj bolnici. Gaziti hranu. Skupljati hranu koja nije pregažena. Isterivati sa univerziteta turske studente. Otpustiti profesora zbog napisanog članka. Potvrđivati prioritet domaćeg prava nad međunarodnim. A onda tužiti Tursku. Potpisivati ode vlastima koje pišu čankolizi…

Kod odraslih, postoji takav pojam kao što je “dostojanstvo”. Taj pojam apsolutno nije materijalni. Neprofitabilan je. Dete je u stanju da uradi ponižavajuće stvari da bi dobilo slatkiš. Još uvek nema ličnost, osnovu na kojoj se formira dostojanstvo. Odrasli pojedinac, osoba, formirana ličnost neće izigravati idiota zbog neke koristi. Kod jake ličnosti taj apstraktni pojam je jači od materijalnog dobitka.

Odrasla osoba neće gaziti paradajz gusenicama. Neće sedeti za upravljačem buldožera koji gazi smrznute guske, oduzete u seoskoj prodavnici.

Prelazak granice zdravog razum: Ruski marinci na Krimu
Photo: Tanjug/AP

Zato što je to sramota. Još jedan apstraktni pojam koga nema u infantilnom svetu.

Ali, ako je jasno zašto je nemoguće objasniti trogodišnjaku da se iz praćke ne može gađati Sunce, ili nemogućnost da se lumpenu objasni zašto je loše gaziti paradajz traktorom – ista ta nemogućnost da se profesoru ili piscu, ili lekaru, ili inženjeru, objasni zašto se ne sme oduzimati tuđe je poražavajuća.

Eto, pred tobom je odrasli čovek. Reklo bi se pametan. No, deo mozga je načisto izjeden TV infantilizmom, i moralni imperativi koji važe u bilo kom društvu odraslih – apsolutno ne prodiru i njegovu svest.

Sa njima se ne može pričati. Nemoguće je diskutovati. Kao sa hirovitim detetom, koje pada u stanje histerije. “Zašto si oteo Krim Peći? Nije dobro otimati tuđe. Vrati to. Treba poštovati zakone! “Ne! Ne dam! Moj je! Moj je Krim! Hoću! Ne dam! Moja je igračka!” Kraj.

Napunjenih pelena i zamašćenih brada: Srbijanski četnici među svojim intelektualnim vršnjacima u istočnoj Ukrajini
Photo: Četnički pokret

Otići u rat na Donbas da otplatite kredit – to nije ponašanje odrasle osobe.

Odreći se poginulog muža za pare – to nije ponašanje odrasle osobe.

Biti oficir “specnaza” GRU (!) i poći u sastavu diverzantske grupe u neprijateljsku pozadinu, a zatim u zarobljeništvu blejati – to nisam ja, to nije moj konj, nisam znao, namestili su mi – to nije ponašanje odrasle osobe. Drati se “Putine uvedi trupe”, a zatim se pitati zašto Ukrajina koristi artiljeriju – to nije odraslo ponašanje.

U Ukrajini ratuju isključivo dobrovoljci: Putin, šaljivdžija krvavih ruku
Photo: TANJUG/AP

Bože moj, šta da kažem – kad se Vrhovni komandant odriče svojih vojnika, tvrdi “nema ih tamo”, šalje svoju vojsku da ratuje i gine bez oznaka/činova, kao i svoje neobeležene avione?

To je infantilizam uzdignut do nivoa državne politike.

Biće da tako nečega nije bilo u čitavoj istoriji.

Glavna odlika odraslog čoveka je sposobnost da bude odgovoran. Odgovornost za druge, za sopstvenu zemlju, i što je najvažnije – odgovornost za svoje postupke.

Veći demokratski potencijal od Putina: Leonid Brežnjev, nekadašnji ratoborni sovjetski lider
PHOTO/EPA:STR

Čak su u Sovjetskom Savezu tome učili. Čak je taj režim, gušeći bilo kakve izraze individualizma, ipak učio da treba biti pošten, da ne treba lagati, i da se mora odgovarati za svoje postupke.

Putinizam – je očigledno, prvi režim u istoriji, čija je zvanična ideologija postalo devijantno ponašanje.

A izraz toga je, naravno, Donbas. Sa tim ratom može konkurisati samo Kongo, gde jedanaestogodišnjaci u selima mačetama odsecaju ruke i noge stanovnicima.

Želeli su samo da ih Putin uzme kod sebe: Zgarište u oblasti Donbas
Photo: Tanjug/AP

“Išli smo na referendum i glasali u nadi da će nas Putin uzeti kod sebe, kao što je uzeo Krim, pa smo zato glasali za Putina”, glasila je izjava izbeglice iz Donbasa koju su u Pskovu izbacili iz hotela.

Pa… dobro, dođavola. Gledao sam nekoliko dana ovu frazu, ne znajući sa kog kraja da počnem da komentarišem. Zato što je fraza: “Želeli smo da nas Putin uzme kod sebe” – sa tačke gledišta odraslog čoveka lišena bilo kog zdravog smisla. To je apsolutno nekoherentna zbrka reči, lišena smislenosti.

Kako to misli, “da je uzme kod sebe”? Imala je u vidu da bi htela da živi u Rusiji? Pa, onda kupite kartu – u čemu je problem?

Propaganda je naišla na plodno tlo: Putinoalet, idealan za specijalne operacije

Ili je želela da trupe susedne države okupiraju delove njene zemlje, unište ustavni poredak, državnu vlast, organizuju naoružane banditske grupe i sa oružjem neselektivno počnu da uništavaju gradove, ubiju desetak hiljada ljudi? Pa, to se zove sasvim drugčije. To nije “samo smo hteli da nas Putin uzme.” To je kolaboracionizam. To je izdaja. To je učešće u terorističkoj organizaciji. To je zločin protiv života. Protiv čovečnosti. Protiv javne bezbednosti i javnog reda. Protiv ustavnog uređenja i bezbednosti države. To je terorizam. To je planiranje, priprema, otpočinjanje i vođenje agresivnog rata. To je dvadeset godina zatvora. U najboljem slučaju. U najgorem – eliminacija oružjem.

Da li vi, kriminalci, to uopšte razumete? Ono što imate sada – imate kao posledicu da ste “jednostavno išli na referendum”. To uopšte nije “jednostavno”. Da li to shvatate?

Ne. Ni za gram. U očima je apsolutno nerazumevanje.

A tu frazu “da IH uzme kod sebe” čitam i vidim ne jednom.

Šta znači “uzeti kod sebe?” Na izdržavanje, ili nešto drugo?

Deca. Apsolutna nerazvijenost odrasle svesti.

Žrtva Putinovih “dečijih” igara: Aleksandar Litvinjenko, likvidiran od strane ruskih tajnih službi.
PHOTO:The Guardinan

Potpuno ista zbunjenost, kada se gledaju na Yutubu prizori sa ispitivanjem zarobljenika DNR. “Zašto si došao ovamo?” – “Potpao sam pod uticaj propagande”. Kakav uticaj propagande? Gde ti živiš? U Nemačkoj, u 33. godini? Zar postoji samo jedna novina “Dojče Beobahter” i nijedan drugi izvor informacija? Evo ti Net. Evo ti još uvek živi “Eho”, “RBK”, “Novaja Gazeta”, “Njujork tajms”, kanal “Dožd”. Evo ti ga Kanigin, Olevski, Piontkovski. Evo ti ga na kraju krajeva Navaljni? Znaš li o čemu on govori? Pa kog đavola, idiote, onda hoćeš?

Očigledno ovo. Zato što nije bilo nikakvog uticaja propagande. Zato što se prvi dernjao na forumima – “Hvala bogu da su to liberalno novinarsko đubre maknuli!” Tako, da svi izvori informacija postoje. Oni to znaju, ali ih ne koriste, nisu u stanju da analiziraju. Odsustvo logičkih nizova, odsustvo uzročno-posledičnih veza, primitivna slika sveta. “A meni je vaspitačica tetka Valja rekla da su bandere loši” – predstavljaju dobitak divizije nerazvijenih ličnosti koje možeš slati na klanicu u susednu zemlju.

Zapravo, ta “tetka Valja na TV” – to je početak svih početaka. Sve je počelo ne od propagande. Propaganda je pala na već pripremljeno tlo. Nikakav Kiseljov sa “radioaktivnim pepelom” i “srcima gejeva” ne bi bio moguć da deset godina pre njega prostor nisu zaoravali idiotski talk show i sapunice.

Sanduk za zombiranje ljudi: Omiljeno sredstvo otrovne propagande
Ilustracija: Lukas Brezak

Da nije bilo neprekidne “Kuće-2” na svim kanalima – ne bi bilo okupacije Krima. Potpuno sam siguran u to.

Sećate li se već zaboravljenog termina – “debilizacija stanovništva”?

Kada 99 odsto TV programa, uključujući i reklamiranje, promoviše jedan te isti prostački model ponašanja – moralni idiotizam. Kada u čitavom TV proizvodu kastriraju svu raznolikost ljudskih emocija do dva primitivna refleksa – dranja i histerije. To je isti onaj infantilizam. Isto razmaženo derište, koje je upalo u nekontrolisano stanje. Pa, šta da kažem …

Eksperiment oko debilizacije čitave zemlje može se smatrati uspešnim.

Po stoti put ponavljam: najstrašnije oružje Rusije – nisu “Iskanderi”, podmornice i nuklearni arsenal! Najstrašnijih oružje u Rusiji je TV sanduk za zombiranje.

Ostaci zdravog razuma u društvu: Protest opozicionih pristalica na moskovskim ulicama
PHOTO/EPA:SERGEI CHIRIKOV

O komentarima na mreži generalno ne bih. Čitaš i shvatiš da se odgovor na to može naći jedino na samom početku. Od formiranja Zemlje pre četiri i po milijardi godina. U suprotnom, nema uspeha.

I dođavola, treba priznati da je celodnevni boravak u popravnom razredu internata, za osobe sa smetnjama u razvoju u režimu 24/7 – đavolski težak posao. Mogućnost da sretneš čoveka, koji još uvek nije potrošio svoj mozak, počinješ jako da ceniš. To je neka vrsta potpuno apsurdnog geta.

Čitava zemlja agresivnih, zaglavljenih u razvoju infantilaca.

I oni će jednom neminovno odrasti: Putinove uzdanice
Photo: www.ladsistema.ru

Zemlja u kojoj su klasni hegemoni gopniki (huligani, dizelaši, eng – chav)…Vova je postigao uspeh. Nema se šta reći.

Ali takva konstrukcija ne može dugo da postoji. Nesposobna je da se samoorganizuje bez spoljnog upravljanja. Kako će to sve završiti? Pa, zna se. Ponavljanjem i ponovnim savladavanjem materije.

Život je najbolji učitelj. Sve će objasniti. Ako ne preko mozga, onda preko zadnjice. Sve će naučiti. Svi će se obrazovati. Svima će se mozak ispraviti.

Izvlačiće uši, terati u ugao, šibati kaišem, no naučiće se ponašanju u odraslom društvu i granicama dopuštenog. Sigurno će naučiti. Tako da će se i odrastanje dogoditi. Obavezno.

Samo što će biti jako bolno…

*Tekst prenosimo sa opozicionog ruskog portala kasparov.ru

star
Oceni
3.83
Ostali članci iz rubrike Tema
image

"Panama papers" nastavlja da trese svetsku javnost

Od poreskog raja do medijskog pakla

image

Sva kremaljska družina (2)

Vojnici na dopustu u Novorusiji

image

Sva kremaljska družina (1)

Narančasti košmar

image

Analiza problema sa kojima se suočava stari kontinent

Rizične tačke za opstanak Evropske unije

image

Potencijalne opasnosti od antimigrantskog sporazuma EU i Turske

Da li je Evropa izdala svoje ideale?

image

Nakon povlačenja Islamske države

Palmira postala grad duhova

Tagovi